NJEMAČKA
Savezna Republika Njemačka (njemački: Bundesrepublik Deutschland) je država u središnjem dijelu Europe. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu sFrancuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država koja se sastoji od 13 saveznih država (njem. Bundesländer) i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Njemačka je kao država ujedinjema za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870/71.
Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Njemačka je i članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Njemačka je najveća europska zemlja po broju stanovnika te ima najsnažnije europsko gospodarstvo
Njemački jezik i pojam "njemački narod" stari su više od tisuću godina, ali država koja je danas poznata kao Njemačka ujedinila se kao moderna nacionalna država tek 1871., kad je utemeljeno Njemačko Carstvo, kojim je dominirala Pruska (Austrija je ostala zasebno multietničko carstvo još 50 godina). To je bio drugi njemački Reich, što se obično prevodi kao "carstvo", ali znači i "kraljevstvo".
Prvi Reich - poznat kroz veći dio svoje povijesti kao Sveto Rimsko Carstvo njemačke narodnosti - potekao je 843. godine iz podjele karolinškog kraljevstva (koje je 25. prosinca 800. zasnovao Karlo Veliki), točnije iz države Istočne Franačke, nastale nakon podjele Franačkog Carstva 843.godine. Prvi Reich se održao u raznim oblicima do 1806. godine, kad je nestao zbog Napoleonskih ratova.
Od 1815. do 1871. godine Njemačka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država činilo Njemačku Konfederaciju (Deutscher Bund).
Drugi Reich je proglašen 18. siječnja 1871. u Versaillesu, a ukinut je (9. studenog 1918.).
Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo između dvije zemlje se nastavilo u Francusko-pruskom ratu iz 1871. (pobjeda Njemačke) i 1. svjetskom ratu (pobjeda Francuske). Njemački je car morao odstupiti 1918. godine, a nakon gušenja Njemačke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila je demokratska Weimarska Republika.
Zbog ratne naknade koju je Njemačka morala platiti nakon Versajskog mira, te zbog Velike ekonomske krize, njemačko je gospodarstvo krajem 1920-ih doživjelo kolaps. Protudemokratske snage, kako ljevičarske tako i desničarske, imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom 1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova. Adolf Hitler je 30. siječnja 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23. ožujka 1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike.
Tako je nastupio Treći Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933 - 1945.). Hitler je 1934. stekao apsolutnu vlast jer je postao i predsjednik.
Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja kako bi se za njemački narod osvojio "životni prostor" (Lebensraum) izazvala je 2. svjetski rat u Europi 1. rujna 1939. godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu europskog kopna, kao i znatan dio Sovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i SAD-om, Njemačka je počela gubiti rat. Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala 8. svibnja 1945. godine. Poraz je doveo do velikih teritorijalnih gubitaka, 15 milijuna useljenika i 45 godina podijeljene Njemačke.
Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100,000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo 1950-ih godina (tzv. Wirtschaftswunder ili gospodarsko čudo), a gradovi su postupno obnovljeni.
Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Zapadna Njemačka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država, i Istočna Njemačka s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila Zapadnoj Njemačkoj 1957. godine.
13. kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni prostesti 1968. u Zapadnoj Njemačkoj doveli su do novog uređenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam. Kancelar Willy Brandt je najviše doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke. Poznat je njegov Kniefall kada je u Auschwitzu pao na koljena pred spomenikom svih žrtava. Nakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 1990. godine. Njemačka je bila prva europska zemlja (uz Vatikan koja je poduprla neovisnost Hrvatske (vidi: hrvatsko-njemački odnosi).
Zajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u Europskoj uniji.
POLITIKA GEOGRAFIJA RELJEF KLIMA FLORA RIJEKE
PRIVREDA STANOVNIŠTVO RELIGIJA KULTURA
Njemačka je ustavna savezna demokracija, čiji je politički sustav naveden u Ustavu iz 1949. koji se zove Grundgesetz (Temeljni zakon). Njemačka ima parlamentarni sustav, na čelu Savezne vlade (Bundesregierung) je Bundeskanzler (savezni kancelar) kojeg bira parlament.
Parlament je dvodoman. Donji dom zove se Bundestag (Savezna skupština). Zastupnici za njega biraju se svake četiri godine na izborima. Sustav izbora je proporcionalni s pragom a zastupanje je pol izravno i pol s lista. Kad se računa koliko će strake dobiti s lista uzmi se u obzir koliko su već dobili izravno.
Gornji dom parlamenta zove se Bundesrat (Savezno vijeće), u kojega 16 saveznih država Njemačke (Bundesländer) šalju, ovisno o broju stanovnika, šalju svoje zastupnike.Bundesrat - ovisno o predmetu - može utjecati na zakonodavni postupak. U posljednje vrijeme se mnogo raspravlja o tome kako Bundestag i Bundesrat smetaju jedan drugome i otežavaju efikasno upravljanje zemljom.
Šef države je Bundespräsident (Savezni predsjednik), čije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavničke dužnosti.
U pogledu sudstva treba spomenuti Ustavni sud (Bundesverfassungsgericht), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim. Njegovo sjedište je u Karlsruheu
Njemačka se nalazi u prirodno-geografskom središtu Europe, ali je zbog gospodarske rezvijenosti i pripadnosti Europskoj uniji pribrajamo Zapadnoj Europi.
Središnji položaj Njemačke u Europi prometno je vrlo važan jer se preko nje spajaju istok i zapad Europe, te sjever i jug. Prometno je Njemačka u europskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svome sjeveru Njemačka izlazi na dva mora, Sjeverno i Baltičko more, koja su spojena umjetno prokopanim Kielskim kanalom. Sjeverno more vrlo je prometno pa se Hamburg razvio u jednu od najznačajnijih svjetskih luka. Žila kucavica njemačkog gospodarstva jest rijeka Rajna koja povezuje različite gospodarski razvijene europske regije, od Alpa do Sjevernog mora, a povezuje Švicarsku, Njemačku, Francusku i Nizozemsku. Najvećim dijelom teče kroz Njemačku.
Reljefno je Njemačka vrlo raznolika, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina: Alpe i predalpski prostor, Schwarzwald, Njemačko sredogorje, Južno njemačko pobrđe i Sjeverna njemačka nizina.
U Njemačkoj prevladava umjereno topla vlažna klima, a na Alpama i planinska klima. Cijeli je prostor pod snažnim utjecajem Atlanskog oceana s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlažan zrak tokom cijele godine. U istočnim dijelovina Njemačke izraženija je kontinentalnost pa jue česta nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zračnih masa. Količina padalina kreće se između 700 mm u zavalama i dolinama do 1000 mm iznad 1000 m nad morem. Prosjećna godišnja temperatura iznosi oko 8°C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaže nego što bi se očekivalo po geografskim širinama, a ljeta ipak svježija.
Zbog dugotrajne naseljenosti pripodni biljni pokrov u Njemačkoj je jako izmijenjen i danas je samo oko 29% prostora pokriveno šumom. Tipična biljna zajedniva je bukova šuma, ali veliki problemi za biljni pokrov nastali su uslijed ubrzanih procesa industrijalizacije i automobilizacije koji su uzrokovali kisele kiše. U Njemačkoj se zbog velikih šteta uzrokovanih onečišćenjima posebna briga poklanja ozeljenjavanju i ekološkim problemima.
U gospodarskom životu Njemačke vrlo važnu ulogu imaju najveće rijeke. Rajna je najznačajnija rijeka koja teritorijom Njemačke protjeće i u dužini oko 700 km. Trebalo je više od sto godina intenzivnih radova da se Rajnu učini plovnom na cijelom toku kroz Njemačku. Dunav spaja Njemačku sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Za potreba njemačkog, ali i europskog gospodarstva prokopan je spojni kanal koji povezuje rijeke Rajnu i Dunav. Rijeka Laba nalazi se periferno u odnosu na gospodarski najrazvijenjije dijelove Njemačke, ali je vrlo značajna za zemlje srednje Europe koje nemaju izlaz na more.
Njemačka se dijeli na šesnaest saveznih pokrajina ili zemalja (Bundesländer, jednina: Bundesland):
Osim toga, Njemačka ima 438 okruga (Kreise).
Njemačka je treća gospodarska sila na svijetu nakon SAD-a i Japana, te gospodarski daleko najjača država Europe.
Ipak, kapitalističko gospodarstvo Njemačke sve se teže nosi sa zahtjevima socijalne države. Kruti ustroj koji zahtijeva velike socijalne doprinose iz plaće doveo je do akutnog problema nezaposlenosti, dok su njemački umirovljenici izborili socijalne primitke koji nadmašuju doprinose od radnika. Moderniziranje gospodarstva u istočnom dijelu Njemačke i dalje je skup i dugoročan problem, na koji zapadne savezne države godišnje troše oko 100 milijarda dolara.
Nedavno usvajanje zajedničke europske valute i opća politička i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene.
U Njemačkoj živi 82 437 995 stanovnika (2005.). Nijemci čine najveći broj 91.16% (75 148 846). U Njemačkoj živi 7 289 149 (2005.) stranih državljana, a najveća skupina su Turci 2.4% (1,764,300) dok ostali zajedno čine 6.1% stanovništva. Uglavnom su to Talijani, Srbi, Grci, Poljaci, Hrvati (31.12.2005: 228 926), Rusi i Bošnjaci. Većinu stranih državljana čine izbjeglice, inozemni radnici (Gastarbeiter) i njihove obitelji. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.
Osim Nijemaca i stranih državljana u Njemačkoj žive 4 nacionalne manjine (nationale Minderheiten). Na sjeveru živi danska manjina sa otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj pokrajini Schleswig-Holstein. Frisijci (60 000) žive na zapadnim obalama Schleswig-Holsteina i dijelom u Donjoj Saskoj. U saveznoj državi Brandenburg živi malobrojna slavenska manjina po imenu Lužički Srbi. U Njemačkoj od srednjeg vijeka žive i Romi kojih ima oko 70 000.
Pismenost iznosi 99%, a očekivani životni vijek je 78 godina (žene 81, muškarci 75). Prema dobnoj strukturi 14.7% spada u skupinu 0-14 godina, 67.3% u skupinu 15-64 godina i 18% u skupinu iznad 65 godina.
Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25,000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sustav socijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.
Njemački ustav, Grundgesetz, jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kaže da se nitko ne smije diskriminirati zbog vjere.
Katoličanstvo je bilo glavna religija u Njemačkoj do 16. stoljeća, kad je reformacija drastično promijenila stanje. Martin Luther se 1517. suprotstavio katoličkoj crkvi i osnovao protestantizam. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.
Najraširenija religija u Njemačkoj je Kršćanstvo. Protestanti, odnosno Njemačka evangelička crkva, čine 33% populacija. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje. Katolici čine također 33% populacije, a smješteni su na jugu i zapadu zemlje. Oko 55 milijuna ljudi pripada kršćanskim denominacijama. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.
Preostalih 10% stanovništva čini oko 4% muslimana (3.3 milijuna), a većinom su turskog podrijetla, oko 900 000 ljudi (1.5%) pripada pravoslavnim zajednicama (većinom Srbi i Grci), milijun ostalih kršćana, milijun članova zajednica s posebnim statusom, milijun članova novih religioznih pokreta, milijun članova duhovnih zajednica, 150,000 Židova, 150,000 budista i 100,000 hinduista.
(Izvor: Goethe Institut, [2])
Njemačka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. U Njemačkoj su rođeni skladatelji Carl Maria von Weber, Jacques Offenbach, Schumann, Mendelssohn, Beethoven, Bach, Brahms i Wagner; književnici Goethe, Hoffmann, Heine, Rilke, Mann, Brecht i Schiller; umjetnici Dürer, Ernst, Beuys i Baselitz; filozofi Engels, Kant, Hegel, Marx i Nietzsche; ,znanstvenici Robert Bunsen, Gustav Robert Kirchhoff, Immanuel Kant, Wilhelm Eduard Weber, Einstein, Hertz, Born i Planck te izumitelji Benz, Otto, Diesel i Daimler.
Njemački jezik, koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je bio lingua franca srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr. Mozart, Kafka i Nikola Kopernik.
Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporođenim Berlinom, te novom glazbom i umjetnošću. Između ostaloga, u filmu i književnosti postoji jak trend da se obrađuju teme vezane uz njemačko ujedinjenje.
 |
 |
 |
 |
 |
 |